Čitajmo zajedno # 2

Upiti vezani uz temu ranog čitanja potaknuli su me da i preko bloga odgovorim na njih, osvrćući se još jednom na ovu aktivnost. 

Nemojte zaboraviti da se svako dijete veseli zabavnim aktivnostima u kojima sudjeluje zajedno s roditeljima. Također se nemojte bojati komunikacije s djetetom, svaki poticaj je dobrodošao. Sjetite se sebe i svog djetinjstva :) 

Kad je o čitanju i djetinjstvu riječ, ja se uvijek sjetim kratkih pričica koje su bile ritual prije spavanja. Kad danas, nakon mnogo godina, vidim te debele, izlizane stranice omiljene knjige prepune slika heroja i princeza, koje smo gledali i čitali moje sestre, brat i ja - u trenu se pojavi osmijeh na licu :)

Dakle, u postu o ranom čitanju spomenula sam slikovnice, bajke i priče, kako ih odabrati i zašto su važne... sada: vi pitate - Teta Logopedica odgovara :)

Kada čitati?!? Bilo kada, ali neka to bude vrijeme odvojeno samo za tu aktivnost. 

Na koji način je najbolje čitati djetetu? Udobno se smjestiti, dopustiti djetetu da slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja, dopustite mu da se poigra s knjigom. Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama.

Koliko treba trajati zajedničko čitanje? Onoliko koliko traje djetetova zainteresiranost za ponuđeni sadržaj, nemojte prisiljavati dijete na slušanje preduge priče za koju vi smatrate da je zanimljiva... a ono pokazuje suprotno!

Da li je samo čitanje dovoljno? Nakon čitanja preporučam raspravljati o priči (razumijevanje pročitanog), a u tu aktivnost možete uključiti crtanje ili igranje uloga. Ako je čitanje ritual pred spavanje, također porazgovarajte o priči, likovima, radnji te samoj pouci koju priča nosi sa sobom. 

Kako da uključim dijete u aktivnost čitanja? Postavljajte pitanja: Što je ovo? Gdje je nešto na slici? I pričekajte da dijete odgovori ili pokaže. Potaknite svoje dijete da se uključi u priču – neka oponaša zvukove ili glasove životinja ili neka ponavlja za vama rimu. 

Učinite ovu aktivnost zabavnom i zanimljivom...i za dijete i za vas :)


Pozdrav, 

Teta Logopedica

Treći hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu

Danas vam donosim jednu korisnu obavijest!

TEMA: Tim oko obitelji: zabluda ili stvarnost?
DATUM: 26. - 28. rujna 2013.
MJESTO ODRŽAVANJA: Sveučilište u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2) 

U Hrvatskoj gotovo 4.000 novorođene djece godišnje treba potporu stručnjaka za ranu intervenciju. Za tu djecu i njihove obitelji ograničavajuća podrška, posebice u manjim sredinama,otežava svakodnevnicu te povećava rizik za uredan dječji rast i razvoj. U cilju razvijanja kvalitetne skrbi za djecu s teškoćama,Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu u suradnji s Uredom UNICEF-a u RH dovodi u Hrvatsku vodeće svjetske stručnjake na Treći hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu u Zadar, od 26. do 28. rujna. 

Osobitost ovog simpozija jest da je on domaćin i godišnjoj konferenciji Europske asocijacije za ranu intervenciju u djetinjstvu –EURLYAID-a. U godini pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, po prvi puta se održava međunarodni simpozij o ranoj intervenciji u čijem su fokusu hrvatske najaktualnije znanstvene i stručne teme.

Tema ovogodišnjeg simpozija je „Tim oko obitelji: zabluda ili stvarnost?“, a o teorijskim i praktičnim pitanjima u području podrške obiteljima i djeci će govoriti predsjednik Međunarodnog društva za ranu intervenciju i direktor Centra za ljudski razvoj i invaliditet iz SAD-a, prof.dr.sc.Michael J. Guralnick koji je povodom konferencije poručio: „Imamo vrlo jasne pokazatelje da sistematična i sveobuhvatna rana intervencija poboljšava razvoj kod djece čiji razvoj pokazuje odstupanja te sprečava razvojne teškoće kod djece s neurorazvojnim rizicima. Središnju ulogu pri tome ima podrška obitelji, kojom će se baviti i naša konferencija u Zadru.“

Niz umreženih usluga pod nazivom „rana intervencija u djetinjstvu“ roditeljima i njihovoj djeci pruža nadu za bolju budućnost. Rana intervencija spečava nastanak dodatnih teškoća i daje važnu podršku djetetovom razvoju i novonastalim potrebama njegove obitelji. Pri tome je izuzetno važna suradnja među stručnjacima. Neophodna je usklađenost svih usluga kojima su dijete i roditelji izloženi da bi korist od njih bila najveća moguća. „Želimo potaknuti timski pristup i suradnju među različitim stručnjacima koja, prema istraživanjima,daje najbolje rezultate u ranoj intervenciji.

Naime, u domaćoj praksi dominira podijeljenost na različite sustave i neujednačenost u djelovanju.Nadamo se da će ovaj simpozij pomaknuti naša stručna razmišljanja i profesionalne napore prema holističkom pristupu djetetu i njegovoj obitelji i to odmah nakon što su prepoznati razvojni rizici ili razvojne teškoće“, najavljuju organizatori simpozija.


Program simpozija je veoma bogat, predavači su ugledni sveučilišni nastavnici i istaknuti praktičari iz područja biomedicinskih i područja društvenih znanosti iz zemlje i inozemstva,te su i službeni jezici simpozija hrvatski i engleski jezik.


Simpozij započinje predstavljanjem najnovijih preporuka Vijeća Europe članicama o socijalnom uključivanju djece i mladih s teškoćama, a potom slijede prikazi teorijskih i praktičnih pitanja rane intervencije kod različitih razvojnih rizika ili teškoća (pitanja ranog otkrivanja i dijagnostike, problemi hranjenja i dojenja djeteta s teškoćama, prikazi različitih metoda rada, pitanja partnerstva roditelja i stručnjaka, podrške obitelji i obiteljske podrške djetetu). Na simpoziju će biti prikazani rezultati stvaranja kompetencijskog centra za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama u Hrvatskoj–jedne nove interdisciplinarne inicijative koja se realizira iz pretpristupnih fondova u suradnji četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koja se dijelom odnosi i na najmlađu populaciju djece koja ne progovaraju u uobičajeno vrijeme.


Simpozij se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja teMinistarstva socijalne politike i mladih.

Program simpozija preuzmite na http://www.hurid.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=71&Itemid=61 

Za sve dodatne informacije: KLIK na http://www.hurid.hr/


Vjerujem da će simpozij biti jako koristan, a za sve koji se nisu prijavili: požurite!

Pozdrav,

Teta Logopedica 

Igra # 2

Sjećate se posta o igri?

Igra kao omiljena dječja aktivnost dovela je do mnogih pitanja koje ste marljivo slali na e-mail Tete Logopedice, a svako pitanje koje je stizalo preko e-mailova zaista me obradovalo. Zašto? Pa, jednostavno. Vidim da se polako vraća ''trend'' komuniciranja s djecom kroz igru, učenja kroz igru... a s druge strane, postavljena pitanja (uz popratne pohvale) značila su da pratite i čitate ovaj blog.

Kako da se igram s djetetom?

Tko mora voditi igru i da li uopće netko mora voditi igru?

Kako mogu omogućiti svom djetetu da vodi igru? 

Uh, niz sličnih pitanja....

E, pa dragi moji roditelji...
Vrlo često se nađemo pred iskušenjem da preuzmemo vodstvo nad igrom i to iz više razloga:
-kad dijete sjedi i ne radi ništa
-kad odbija uključiti roditelja u igru
-kad je odabrana aktivnost teška pa nam je teško gledati dijete koje se muči s igrom umjesto da uživa u njoj
-kad želimo da dijete nauči nešto (što smo u većini slučajeva naumili da nauči)
-jednostavno:zato što želimo da bude po našem – jer smo mi odrasli, pa ''sve znamo''.

STOP! Djetetu treba dopustiti da vodi igru! 

Ako dopustimo djetetu da vodi igru, pomoći ćemo mu da zadrži igru na nivou na kojem želi. Dijete će odabrati što želi i na taj način staviti sebe pod pritisak na učini što je sam sebi zadao. Dijete će se moći igrati u miru – imati će priliku da se igra brzinom i intenzitetom koji želi i neće osjećati pritisak da se mora nadmetati s drugom djecom. Dijete će imati više slobode obzirom da neće slijediti način na koji odrasli obavljaju stvari.

Što moram napraviti da dozvolim djetetu da vodi igru?
Zaustaviti se! Gledati! Slušati!

Zaustavite se – ne žurite u smislu da želite učiniti nešto za dijete jer vas ono može iznenaditi s onim što sve može, samo ako mu to dopustite.

Gledajte što dijete radi sa svojim igračkama, pustite ga da koristi igru kako bi istraživalo i učilo, zapamtite da nema pravilnog i nepravilnog načina na koji to radi. Pokušajte sudjelovati u smislu izdavanja uputa i instrukcije, no ostavite prostora za njegovu slobodu.

Slušajte – prihvatite ideju vašeg djeteta!

Dok se igrate s djetetom, razmislite o onome što govorite - umjesto da govorite djetetu što bi trebalo raditi, pokušajte komentirati njegovu igru, ponovite njegove ideje te ih nadopunite svojima. I ne zaboravite se opustiti i uživati!

Pozdrav, 
Teta Logopedica

Čitajmo zajedno!

U zadnje vrijeme se sve više naglašava važnost ranog čitanja. 

 
Podučavaju se i raščlanjuju različite strategije vezane uz čitanje, naglašavajući metodu glasnog čitanja ključnom za uspješno stjecanje znanja i vještina čitanja, pisanja, učenja.

Ono što je bitno znati jest da djetetovo odrastanje i sazrijevanje zahtijeva upotrebu slikovnica i priča koje odgovaraju djetetovoj dobi. 

Mlađem djetetu trebaju slikovnice bez teksta ili vrlo malo teksta, s više slika jer mu slike omogućuju učenje, uspoređivanje i povezivanje s onime što vidi u svojoj okolini. 

Djetetovim odrastanjem dolazi do promjena u važnosti teksta, što je dijete starije, potrebne su slikovnice s više teksta i manje slika.

Od najranije dobi (dok samo sluša glas odraslog) djetetu se mogu čitati duži tekstovi jer se na taj način potiče razvoj slušne osviještenosti kod djece. 

Slikovnice namjenjene maloj djeci trebaju imati što manje detalja jer odvlače pažnju i mogu dati krive informacije o predmetima i pojmovima o kojima dijete tek uči. 

Bilo bi dobro da sadrže pjesmice i brojalice jer se na taj način podupire osjećaj za glasove, ritam i intonaciju što čini osnovu za pravilan razvoj govora. Odrastanjem i sazrijevanjem dijete počinje razumijeti jednostavne radnje i problemske situacije te se prikladnim smatraju slikovnice koje sadrže određenu priču. 
Kasnije se dijete počinje zanimati za složenije priče koje govore o svakodnevnim situacijama, počinje razlikovati obrasce poželjnog i nepoželjnog ponašanja.

Pri odabiru dječje slikovnice potrebno je uzeti u obzir individualne sposobnosti, znanja i potrebe djeteta kojem je namijenjena. 
Zainteresiranost djeteta za određenu slikovnicu ovisit će pak i o iskustvu koje ima u svakodnevnom životu, posebice u igri, a dakako, i s čitanjem, pričanjem i slikovnicama.

Evo nekoliko razloga koje posebno ističem objašnjavajući roditeljima važnost čitanja slikovanica, priča, bajki od najranije dobi:

•  zabavna i uzbudljiva zajednička aktivnost

•  stvaranje osjećaja za glasove, ritam i intonaciju govora

•  obogaćenje vokabulara

•  razumijevanje radnji i funkcije predmeta

•  formiranje gramatički složenijih rečenica

•  predvještine čitanja i pisnja

•  razvijanje apstraktnog mišljenja 

A sada, nakon što ste marljivo pročitali ovaj post, znate što slijedi.... odvojite dio svog pretrpanog vremena, odaberite slikovnicu, priču ili bajku, udobno se smjestite i uživajte sa svojim djetetom.... čitajte zajedno!!


Teta Logopedica

Ljetna inspiracija

Uh... kada vidim datum prošlog posta shvatim da me već duuugo nije bilo u ovoj blogosferi!! Ljeto, smanjenje radnih obaveza, praznici, godišnji odmor... ponekad čovjeku stvarno dobro dođe malo isključenje iz ovog cyber svijeta. To je bila moja mala terapija!

No, primjećujem da se blog redovito prati što me iznimno veseli i potiče na još veću kreativnost i rad!!

Vrlo često moje kolege, obitelj i prijatelje zanima što me nadahnjuje, što potiče tu moju kreativnost i rad? E, pa ovo je jedan post lagane inspiracije koja me vodila kroz moje omiljene mjesece... mjesece ljetnog uživanja, igre, mora, sunca...

Što vas inspirira, nadahnjuje?


Pozdrav, 
Teta Logopedica

Naučila sam...

... koliko god život od tebe traži ozbiljnost, 
svatko treba prijatelja s kojim se može glupirati, probuditi dijete u sebi.

Teta Logopedica

Glazboterapija

Glazboterapija je upotreba glazbe u svrhu postizanja terapeutskih ciljeva, razvijanja međusobne povezanosti između osobe i terapeuta te održavanja i podržavanja fizičkog, mentalnog, socijalnog i emocionalnog zdravlja.

Prepoznavanje postojanja različitih vrsta glazbe, oblika bavljenja glazbom te prisutnost glazbe u bilo kojem obliku u većini slučajeva izaziva zadovoljstvo slušanja, stimulira vježbanje, oslobađa energiju i emocije… Glazboterapeut ne uči svoje pacijente glazbi, već interaktivnom komunikacijom i pomoću glazbe pokušava poboljšati opće stanje i smanjiti/otkloniti emotivne, socijalne ili druge teškoće.


Postoji niz primjera o pozitivnim učincima glazboterapije. Osobe koje su imale poteškoća u učenju ovakvim su tretmanima poboljšavale su svoje kognitivne potencijale, motivaciju, vještine govora, neverbalne komunikacije, vještine odlučivanja i samostalnosti. Uspjeh na navedenim područjima omogućio je poboljšanja rezultata na ostalim područjima; kod djece sa svim poteškoćama u učenju, djece s govorno-jezičnim teškoćama, djece sa emocionalnim poteškoćama, starijih osoba... 

              

       

              

Načini provođenja glazboterapije ostvaruju se kroz individualne i grupne tretmane, na različite načine; bilo da li se glazba sluša sa snimke ili se sluša uživo, osoba aktivno sudjeluje u izvođenju te glazbe ili samo sluša, različitost grupe osoba i terapeuta koji sudjeluju, vrsta glazbe koja se izvodi/sluša, instrumenti koji se koriste, koliko se instrumenata koristi, koliko terapija traje...


Glazba i njena moć su nevjerojatni. No, vrlo je važno imati na umu da ovakav tretman provode glazboterapeti uz prethodno stečeno znanje o glazboterapiji i strukturi glazbe. 

Da li ste se susreli s glazboterapijom, glazboterapeutom ili općenito, s korištenjem glazbe u rehabilitacijskom tretmanu? Voljela bih znati vaše dojmove i iskustva....

Slike su sa web adrese http://www.coastmusictherapy.com/,  a klikom na link možete doznati više informacija o ovoj zanimljivoj temi.

Pozdravlja vas vaša, 

Teta Logopedica